INTERVJU: AMBASADORICA ŠVICARSKE U BIH ANDREA RAUBER SAXER







SARAJEVO, 21. MARTA (ONASA) - Ambasadorica Švicarske u Bosni i Hercegovini, Andreaa Rauber Saxer, u intervjuu za Agenciju ONASA između ostalog, govori o odnosima između BiH i Švicarske, projektima pomoći BiH, potpisivanju Sporazuma o socijalnog osiguranju, Sporazumu između Švicarske i Centralne banke BiH, te o i ostalim projektima i proširenju saradnje između dvije zemlje.

ONASA: Kako ocjenjujete odnose između Bosne i Hercegovine i Švicarske?

RAUBER SAXER: Naši odnosi su veoma dobri i prijateljski. Ove godine obilježavamo 25. godišnjicu diplomatskih odnosa. Saradnja između Bosne i Hercegovine i Švicarske odvija se u niz različitih oblasti kao što su razvoj, privreda, sigurnost i kultura. Švicarska u potpunosti podržava evropski put BiH, ne samo riječima nego i djelima. Našim programom saradnje ostvareni su konkretni rezultati koji su BiH približili njenom cilju evropske integracije. Još jedan faktor koji nas zbližava predstavlja približno 60.000 građana koji su porijeklom iz BiH, a žive u Švicarskoj. Švicarska vlada nastoji ojačati saradnju sa ovom značajnom dijasporom, jer smatramo da bi jače uključivanje dijaspore u naše razvojne planove bilo od ogromne koristi za obje zemlje.

ONASA: Švicarska nastavlja saradnju sa Bosnom i Hercegovinom, a u naredne četiri godine će izdvojiti 20 miliona švicarskih franaka za projekte pomoći BiH. Koji su to najvažniji projekti?

RAUBER SAXER: Radije bih govorila o oblastima aktivnosti Švicarskog programa saradnje, nego o konkretnim projektima. U proteklih nekoliko godina smo, zajedno sa partnerima iz Bosne i Hercegovine, napore usmjerili na borbu protiv nezaposlenosti, naročito nezaposlenosti mladih. Najvažniji zadatak onoga što radimo je da osnažimo mlade ljude, da im pružimo više mogućnosti, bolje perspektive kao i neophodne vještine i sredstva kako bi postali aktivni članovi društva. Od 1998. godine također pružamo podršku zdravstvenim ustanovama u provođenju reforme zdravstvenog sistema. U sklopu tih napora uspostavljena je porodična zdravstvena i mentalna zaštita i zaštita na nivou zajednice, kao i ekonomične i kvalitetne sestrinske usluge, naročito u manjim mjestima. Cilj je da ove usluge postanu pristupačne svim građanima BiH, naročito najugroženijim kategorijama stanovništva. Pored toga, radimo i sa općinama na poboljšanju njihovih strategija, usluga i infrastrukture. Ovi projekti općinama pomažu u efikasnijem pružanju usluga građanima kao i uspostavljanju odgovornosti prema građanima. Osim toga, Švicarska je aktivna u pravosudnom sektoru i pruža podršku projektima u oblasti migracija. Dodala bih i da Švicarska provodi projekte u cijeloj zemlji. Želimo doprinijeti institucionalnim promjenama, ali će u konačnici naši projekti koristiti svim građanima Bosne i Hercegovine.

ONASA: Šta možete reći o dogovoru koji je postignut o potpisivanju Sporazuma o socijalnom osiguranju između BiH i Švicarske, radi regulisanja statusa građana sa porijeklom iz BiH u Švicarskoj?

RAUBER SAXER:Sada je na potezu Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine. Najveći dio teksta sporazuma je završen i nadamo se da će sporazum biti potpisan krajem ove godine. Prednost novog sporazuma za građane BiH koji žive i rade u Švicarskoj je odredba kojom je predviđeno da se mogu uzeti u obzir navršeni periodi invalidskog osiguranja u BiH kod ostvarivanja prava na penziju.

ONASA: Nedavno je potpisan amandman na Sporazum između Švicarske vlade i Centralne banke BiH iz 2013. godine o produženju Programa bilateralne pomoći i jačanju kapaciteta koji obuhvata period do kraja 2016. godine. Da li je ovim amandmanom predviđen nastavak saradnje sa CB BiH u 2017. godini?

RAUBER SAXER: Švicarska smatra da je Centralna banka važna institucija za održavanje makroekonomske stabilnosti i održavanje povjerenja građana BiH u finansijski sistem zemlje. Švicarska pruža pomoć Centralnoj banci BiH od 2013. godine putem Projekta bilateralne pomoći i jačanja kapaciteta centralnih banaka (BCC) koji provodi Institut za međunarodne studije iz Ženeve. Ova podrška je definisana u Sporazumu između Centralne banke i Švicarske za period do kraja 2016. godine. S obzirom na snažnu opredijeljenost i aktivan angažman Centralne banke u ovom projektu, produžili smo saradnju za još jednu godinu s ciljem dodatnog jačanja kapaciteta Centralne banke u oblastima makroekonomskog predviđanja, istraživanja, tehnika baza podataka i upravljanja deviznim rezervama. Švicarska sa Centralnom bankom BiH sarađuje i na drugim projektima, kao što je Projekat o doznakama i isplatama koji provodi Svjetska banka uz pomoć Švicarske ili Projekat MMF-a o vladinoj finansijskoj statistici. Centralnu banku BiH također smatramo važnim partnerom u finansijskom opismenjavanju građana BiH putem Mikrofinansijskog projekta koji provodi Međunarodna finansijska korporacija uz pomoć Švicarske.

ONASA: U 2016. godini je obilježeno 20 godina uspješne saradnje i partnerstva između Švicarske i BiH. Koje projekte iz dosadašnje saradnje biste istakli i da li ćete proširiti saradnju u ovim oblastima?

RAUBER SAXER: Švicarska je od 1996. godine u partnerstvo i saradnju sa Bosnom i Hercegovinom uložila oko milijardu konvertibilnih maraka (KM). Tokom prvih godina težište angažmana Švicarske bilo je na humanitarnoj pomoći i rekonstrukciji. Kasnije je naša saradnja preusmjerena na dugoročne programe i projekte koji su provođeni sa bosanskohercegovačkim partnerima na cijeloj teritoriji BiH. Neki od ključnih rezultata iz posljednje četiri godine su: 3000 mladih u cijeloj BiH zaposleno je na novootvorenim radnim mjestima u prosperitetnim privrednim sektorima; Iz javnih i privatnih sektora je prikupljeno nekoliko stotina miliona KM dodatnih investicija za infrastrukturu, što je bilo moguće tek nakon unapređenja i povećanog stepena strateškog planiranja na nivou općina i njihovih komunalnih službi; za više od 200.000 građana u cijeloj BiH osiguran je ponovni pristup osnovnim uslugama revitalizacijom javne infrastrukture nakon poplava u 2014. godini; BiH se sa posljednjeg popela na prvo mjesto među zemljama regije u pogledu pripravnosti za reagovanje u vanrednim okolnostima; 90 posto teritorije BiH je sada obuhvaćeno zdravstvenim uslugama mentalne zaštite; prezaduženim osobama, u 30 općina, pružaju se besplatne usluge finansijskog savjetovanja; krivični postupak traje 100 dana manje: Pravosudni sistem BiH je prosječno trajanje istrage smanjio sa 295 na 195 dana; Uspostavljeni su evropski standardi u pogledu postupanja sa maloljetnim osobama u predmetima maloljetničke delikvencije; velike površine očišćene su od mina i sada su ponovo pristupačna i produktivno se koriste, kao na primjer za poljoprivredu. Krajem 2016. godine, Švicarska je potvrdila svoju opredijeljenost za međunarodnu saradnju u naredne četiri godine, uključujući saradnju sa Bosnom i Hercegovinom. Na osnovu toga je za Švicarski program saradnje u Bosni i Hercegovini razrađena nova Strategija saradnje za period 2017. – 2020. godine. Ova strategija predstavlja ponudu za saradnju Švicarske Bosni i Hercegovini u tematskim oblastima u kojima Švicarska ima komparativnu prednost. Strategija saradnje je dostupna na našoj internet stranici na bosanskom/hrvatskom/srpskom jeziku kao i na engleskom. Informacije o našim aktivnostima u Bosni i Hercegovini i Švicarskoj općenito su dostupne na našoj Facebook stranici (@SwissEmbassySarajevo).

ONASA: Vaša poruka građanima Bosne i Hercegovine?

RAUBER SAXER: Koristit ću riječi Dine Merlina: Želim da svima život bude kao Švicarska! Svaki građanin u ovoj zemlji bi trebao imati priliku da pristojno živi, da ima posao, obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, čist zrak u okruženju bez korupcije. Mislim da je to moguće ukoliko postoji kolektivna želja i nastojanje. Često čujem kako Švicarska može poslužiti kao inspiracija za Bosnu i Hercegovinu zato što imamo sličan politički sistem. Postoje sličnosti, ali i razlike. U Švicarskoj se koriste četiri veoma različita jezika, imamo koaliciju vlade koja se sastoji od sedam ravnopravnih državnih ministarstava, 26 kantona i oko 3000 općina. Naš politički sistem je stalni napor na iznalaženju kompromisa. Kompromise postižemo zato što se na kraju krajeva svaki građanin, koliko god možda bili različiti, smatra državljaninom Švicarske.

ONASA: Šta mislite o važnosti nezavisnog novinarstva i u kojoj mjeri je ono nužno za demokratsko društvo?

RAUBER SAXER: Demokratija bez nezavisnog novinarstva je kao pokušaj paljenja vatre bez zraka. Drugim riječima, nezavisno novinarstvo je važna komponenta demokratije. Građani trebaju imati mogućnost da se informišu iz različitih izvora, bez utjecaja ličnih interesa, kako bi formirali vlastito mišljenje i glasali shodno tome.