Objavljena 20.7.2017 9:30:00
INTERVJU SA AMBASADOROM ŠVEDSKE U BIH ANDERSOM HAGELBERGOM
Razgovarala
Bogdana Nikolić
SARAJEVO,
19. JULA (ONASA) - Ambasador Švedske u BiH Anders Hagelberg u intervjuu
za Agenciju ONASA, između ostalog, govori o saradnji BiH i Švedske, prioritetima
za vrijeme mandata, trgovinskoj razmjeni Švedske i BiH, unapređenju odnosa,
investiranju, turizmu, kulturi...
ONASA:
Kako ocjenjujete saradnju Bosne i Hercegovine i Švedske?
HAGELBERG:
BiH i Švedska imaju jako dobru i blisku saradnju. Švedska je ovdje angažovana
od 90-ih godina. Naš primarni cilj je da pomognemo BiH u njenom političkom,
ekonomskom i drugim oblicima razvoja, te da joj omogućimo i pomognemo
da postane članica Evropske unije. Posebno je važno da se odvija dobra
razvojna saradnja. Za sve ove godine izvojili smo oko milijardu KM pomoći.
Mi smo u prosjeku drugi po redu donator ogromnih sredstava koje smo izdvojili
za BiH u zadnjih pet godina, odnosno iza Sjedinjenih Američkih Država.
Također oko 80.000 Bosanaca i Hercegovaca danas živi u Švedskoj i oni
također u velikoj mjeri doprinose ovoj saradnji. Ovo je malo tržište,
a što se tiče investicija i trgovinske razmjene one su poprilično ograničene.
Naša najveća ambicija je politički pomoći BiH da postane članica EU.
Očekujemo da će BiH učiniti mnogo na tom putu, prvenstveno po pitanju
vladavine prava.
ONASA:
Koji su vaši prioriteti za vrijeme mandata?
HAGELBERG:
Što se tiče oblasti razvojne saradnje tu imamo jasno precizirane prioritete.
Radi se prvenstveno o pomoći na stvaranju vladavine zakona, što uključuje
mnoge aktivnosti, kao što je razvoj pravosudnog sektora, antikorupcijske
aktivnosti i demokratije. Naš drugi prioritet je ekonomski razvoj koji
u oblasti razvojne saradnje podrazumijeva pomoć u pripremama BiH da i
po pitanju ekonomskog sektora postane punopravna članica EU. On uključuje
i sredstva koja su usmjerena i na sektor poljoprivrede. Treći prioritet
je okolišni sektor u kojem sada imamo brojne aktivnosti, a koji se i dalje
treba razvijati kako bi postao još dominantniji. Taj sektor upućuje na
aktivnosti kao što je pomoć u obnovi i izgradnji sistema za pročišćavanje
otpadnih voda, odlaganje čvrstog otpada, projekti energetske efikasnosti,
te projekti čija je svrha smanjenje zagađenja zraka. Iznad svih ovih
prioriteta stoji pitanje rodne ravnopravnosti. Mi imamo feminističku vladu
u našoj zemlji koja promoviše rodnu ravnopravnost i koja treba biti zastupljena
u svim segmentima društva. Kao što vidite, kroz sve aktivnosti koje su
u okviru naših prioritetnih ciljeva, Švedska pruža pomoć koja ima jasan
pravac, a to je EU, rodna ravnopravnost, racionaliziran okolišni sektor
i ekonomska stabilnost. Također, osim ovih aktivnosti, moram istaknuti
važnost potpunog uspostavljanja vladavine prava, jer je vladavina prava
ono na čemu će se ovdje morati najviše raditi kako bi se uspostavila
ekonomska i društvena stabilnost.
ONASA:
Da li ste zadovoljni trgovinskom razmjenom Švedske i BiH?
HAGELBERG:
Trgovinska razmjena između BiH i Švedske je veoma ograničena, prvenstveno
što je ovo jako malo tržište. Međutim, smatram da bi vi mogli privući
mnogo više investicija i da bi se ova razmjena mogla znatno povećati
ukoliko bi se ojačala vladavina prava. Ukoliko bi se ona uspostavila,
kao i više antikorupcijski aktivnosti, ja vam mogu pobrojati mnoge prednosti
koje ova zemlja ima u usporedbi sa drugim tržištima. U BiH ljudi su veoma
vrijedni i posvećeni radu. Mislim da ogromni potencijali leže u sektorima
poljoprivrede i šumarstva, u sektoru lake industrije, a posebno u oblasti
turizma. Osim vladavine prava, ovdje se mnogo mora raditi da se popravi
poslovna klima, kako bi se privukli investitori. Žalosno je što nema
bržeg razvoja jer su ljudi vrijedni i imate neiskorištene potencijale.
ONASA:
Postoji li prostor za unapređenje odnosa na svim poljima rada, a posebno
na privrednom i kulturnom planu?
HAGELBERG:
Što se tiče oblasti kulture, mislim da su mnoge veze uspostavljene preko
ljudi koji su iz BiH, a žive u dijaspori. Uzimajući u obzir ekonomski
sektor, nema sumnje, desiće se razvoj, ali onda kada se ovdje stvore uslovi.
ONASA:
Čime su švedske kompanije najzadovoljnije u BiH, a šta bi promijenile?
HAGELBERG:
Mišljenja sam da oni vide određene potencijale u BiH, ali oni, također,
vide i korupciju, te slabosti vladavine zakona. Također, strukture su
za neke biznismene poprilično komplikovane. Većinom ovdje dolaze i rade
u sektoru biznisa ljudi koji su porijeklom iz BiH, ali već žive vani.
Oni pripadaju dijaspori i mogu malo bolje shvatiti funkcionisanje ovdašnjih
struktura. Osim toga, u BiH ima mnogo švedskih kompanija koje funkcionišu
na našem tržištu. Ali, kako bi oni investirali potrebno je mnogo više.
Također, u BiH postoje i neke švedske kompanije koje ovdje imaju svoju
proizvodnju. Imamo nekoliko švedskih IT kompanija za koje rade briljantni
mladi ljudi u BiH. Osim toga, jedan švedski proizvođač obuće preselio
je svoju proizvodnju u BiH jer je visina troškova proizvodnje ovdje niža.
U BiH je zastupljena i jedna švedska kompanija koja proizvodi montažne
kuće, te neke kompanije koje se bave proizvodnjom i preradom voća. Ali,
ovdje postoje mnogo veći potencijali.
ONASA:
Jesu li zakoni u BiH prepreka za više investicija i da li registracija
firmi traje predugo? Da li je to prepreka za dovođenje više kompanija
iz Švedske?
HAGELBERG:
Da, mislim da je i to jedan od razloga. Svjetski ekonomski forum posjeduje
indekse poslovanja određenih zemalja, a jedan od indeksa je vrijeme koje
je neophodno da se u određenoj zemlji registruje kompanija. Mislim da
je na toj listi BiH na samom dnu. Smatram da je glavna prepreka za poslovanje
u BiH nepredvidljivost, te slabosti vladavine zakona.
ONASA:
Švedska agencija za međunarodni razvoj (SIDA) radi na stalnom jačanju
privrednog razvoja u BiH. Nedavno je objavljen i javni poziv za dodjelu
grant sredstava iz Challenge fonda u iznosu od 3,2 miliona eura. Koliko
možemo očekivati da će ova sredstva doprinijeti jačanju privrednog
razvoja BiH?
HAGELBERG:
Siguran sam da bi to moglo imati popriličan uticaj na ekonomski
razvoj. Glavni razlog je to što je ovo nastavak nečega što smo i do
sada radili. Prva faza ovog projekta već se odvijala i vidjeli smo da
je bio veoma uspješan. Nedavno sam bio u službenoj posjeti Tuzli gdje
smo obišli mesnu industriju MENPROM koja je jedna od najjačih mesnih
proizvođača u BiH. Njihov direktor mi je kazao da su tokom razvoja njihove
kompanije dobili od nas jednu veoma stratešku i ograničenu pomoć, ali
pomoć koja im je došla u pravo vrijeme i pomogla u promociji i daljem
razvoju kompanije. On tu pomoć vidi kao pravovremenu i ključnu za dalji
razvoj kompanije. Siguran sam da će ovaj projekat koji se zove Challenge
to Change ili Izazov za promjene također biti uspješan. On će obuhvatiti
pomoć za 125 kompanija u vašoj zemlji u iznosu od više od tri miliona
eura. Upravo smo završili ovaj prvi javni poziv, a nakon što on bude
kompletiran, mi ćemo ponovo izaći sa javnim pozivom.
ONASA:
Može li BiH, uzimajući u obzir svoje kulturno i historijsko naslijeđe
i prirodne ljepote, postati jedna od značajnijih turističkih destinacija?
HAGELBERG:
Zasigurno. Postoje dva razloga za to. Kao prvo ovdje ima mnogo interesantnih
aktivnosti, veoma je interesantna historija države, pejzaž je fantastičan,
ljudi su divni. Drugo, mnoge druge destinacije već su previše eksploatisane,
naprimjer hrvatsko primorje ili hrvatska obala. Turistima je potrebna nova
destinacija. Međutim njima je jako bitno da se situacija u zemlji poboljša.
Također potrebna je i dobra promocija, jača infrastruktura, kao što
je izgrađen koridor 5c, više letova, ne samo letova u Tuzlu, nego i u
Sarajevo. Međutim, moram priznati, da nikome ne preporučujem da ovdje
dolazi tokom zime, što je jako tužno jer je BiH poznata po Zimskim olimpijskim
igrama. Ali kao Šveđanin koji ovdje živi, šokiran sam zagađenjem zraka
koje je prisutno u decembru, januaru i februaru. Zaista ne mislim da ću
poručiti turistima da dođu u BiH u tom periodu ukoliko se zagađenje
zraka ne smanji. Još jedna stvar na kojoj se treba raditi su psi lutalice,
iako se situacija u vezi sa ovim popravila. Neki ljudi spmominju minirana
područja, ali ja mislim da se do sada dosta toga učinilo po tom pitanju
i ne treba biti prepraka turistima da posjete ovu zemlju.
ONASA:
Koliko je BiH sa svojim kulturnim sadržajem prisutna u Švedskoj?
HAGELBERG:
To je prilično teško odgovoriti, ali mogu reći da velika grupa bosanskohercegovačke
dijaspore koje je danas između 80.000 - 100.000 u Švedskoj, uglavnom
nosi i privlači kulturne aktivnosti iz BiH u Švedsku. To je ogromna prednost.
Ti ljudi se zaista trude da dostojno predstave kulturu BiH u Švedskoj.
A po akademskim istraživanja koja su provedena u Švedskoj zaključeno
je da je bh. dijaspora u Švedskoj najbolje integrisana grupa u društvu
i najuspješnija grupa dijaspore u Švedskoj. Oni sigurno mnogo rade kako
bi promovisali vašu zemlju u Švedskoj.
ONASA: Šta Švedska čini konkretno za podršku integracije BiH u Evropsku
uniju?
HAGELBERG:
Naš najvažniji cilj je da naša pomoć bude usmjerena ka pomoći BiH
i njenoj integraciji u EU i ta pomoć se ogleda kroz političke aktivnosti
i kroz našu razvojnu saradnju. Mi mnogo radimo na tome da promovišemo
Evropsku uniju u BiH. Mislimo da su građani BiH sada u poziciji gdje mogu
izabrati pravac EU ili neki drugi pravac u svom razvoju. Mi se iskreno
nadamo da će prepoznati otvorena vrata i ići u pravcu Evropske unije.
(kraj)