22.05.2012 04:05
Početna
Vijesti
ONASA
Proizvodi
Naši partneri
Kontakt
Prijavi me
Servisi
Servisi
Generalni servis
Privredni servis
NVO i stranacki servis
BHS servis
Javne ponude
Generalni servis (Eng)
Privredni servis (Eng)
NVO i stranački servis (Eng)
BHS servis (Eng)
Posljednje vijesti
21.05 20:48
NAJAVA DOGAĐAJA ZA UTORAK, 22. MAJA (DOPUNA)
21.05 20:46
PREGLED VIJESTI ZA PONEDJELJAK, 21. MAJA (OD 16.30 SATI)
21.05 20:30
BANJALUKA: DODIK RAZGOVARAO SA ZAMJENIKOM POMOĆNIKA AMERIČKOG DRŽAVNOG SEKRETARA F. RIKEROM
21.05 20:27
VRHOVNI SUD RS: UKINUTA PRESUDA M.STOJIĆU, ŠEFU KABINETA PREDSJEDNIKA RS
21.05 20:25
U ZENIČKOM ZATVORU BORAVILI OMBUSMENI I PARLAMENTARCI
21.05 19:24
BEOGRAD:DS DEMANTOVAO INFORMACIJU O RASPUŠTANJU GRADSKOG ODBORA U BEOGRADU
123...Posljednja



Pročitaj više...



Pročitaj više...

m:tel
Objavljena 21.5.2012 8:35:00

INTERVJU: VRŠIOC DUŽNOSTI DIREKTORA ZAVODA ZA PLANIRANJE RAZVOJA KANTONA SARAJEVO ZIJO KRVAVAC

       
        Razgovarala: Ljiljana SKOKIĆ

        SARAJEVO, 20. MAJA (ONASA) - Vršioc dužnosti (v.d.) direktora Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo (KS) Zijo Krvavac u intervjuu za Agenciju ONASA govori, između ostalog, o najznačajnijim projektima Zavoda u prošloj godini i prvom kvartalu ove godine, ključnim problemima sa kojim se Zavod susreće u radu, zatim o problematici nelegalne gradnje, ključnim planovima Zavoda do kraja 2012. godine...
        V.d. direktora Zavoda za planiranje razvoja KS Zijo Krvavac dao je intervju tokom nedavne posjete Agenciji ONASA.
       

        ONASA: Koji su najznačajniji realizirani projekti Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo u 2011. i prvom kvartalu 2012. godine?

        KRVAVAC: Trenutno je u Zavodu, vezano za izradu razvojne dokumentacije, najznačajniji posao izrada B faze Izmjena i dopuna Prostornog plana KS, a u 2011. godini je bilo usvajanje A faze, te urađene analize stanja u prostoru.
                Zavod je pripremio i Odluku o Izmjenama i dopunama Urbanističkog plana Grada Sarajeva kao drugog strateškog razvojnog plana KS. U toku su i pripremne aktivnosti na izradi prostornih planova posebnih obilježja zaštićenih pejsaža "Trebević" i "Bijambare" za koje je resorno ministarstvo naručilo izradu valorizacije prirodnih vrijednosti. Isto tako Zavod je pripremio i Odluku za izradu Prostornog plana posebnog obilježja "Park šuma sa memorijalnim kompleksom Žuč".
        U Zavodu se trenutno radi 30 regulacionih planova za područje Grada Sarajevo, odnosno za četiri gradske opštine, i područje opština Ilidža, Ilijaš i Hadžići.
        Do marta 2012. godine uključujući i 2011. godinu usvojeno je 15 regulacionih planova. Usvajanjem regulacionih planova otvara se put za ulaganje budućim investitorima i bržeg izdavanja urbanističkih i građevinskih dozvola. Najveći dio usvojenih regulacionih planova pokriva prostore na padinskim dijelovima grada. Istovremeno, za intezivniju izgradnju poslovnih stambenih objekata interesantni su Regulacioni plan "Alipašin most VII", Regulacioni plan "Privredna zona Hrasnica", Regulacioni plan "Banovac" i Regulacioni plan "PDI Bosna" u Ilijašu.
        Vezano za moguće lokacije za intenzivnu izgradnju i ulaganja investicija važno je napomenuti da su u pripremi Odluke o pristupanju izradi RP "Alipašin most V" i "Alipašin most VI" koje obuhvata lokalitete Žice, Livnice i Dijamanta. Do kraja godine Zavod će pripremiti i Odluku o pristupanju izradi RP "RTC-Halilovići".
        Izradu prostorno- planske dokumentacije kontinuirano su pratile aktivnosti na uspostavi Globalnog informacionog sistema (GlS). U toku 2011. godine realizovano je ažuriranje baze podataka u Projektu povezivanja sa općinama, te se kontinuirano vrši ažuriranje aplikacija stručnih mišljenja.
        Nastavljaju se aktivnosti na izradi projekta "Javni servis za građane i institucije na internetu", "GIS obrazovnih institucija KS" i "GIS zdravstvenih ustanova u KS". Iz oblasti društveno-ekonomskog planiranja razvoja urađene su analize i informacije kao što su: Demografska analiza KS po općinama, Demografska analiza KK u Federaciji BiH, Pozicija KS u FBiH, Informacija o socio- ekonomskim pokazateljima za KS, Informacija o investicijama na području KS, kao i investicijama po kantonima u FBiH, Informacija o poslovanju privrednih subjekata, Informacija o turizmu KS, Socijalna slika KS... Urađena je i informacija o osnovnim tendencijama privrednih kretanja u KS za period od 2003. do 2010. godine. Ovaj sektor je u 2011. godini uradio i promotivne brošure KS za potrebe prezentacije KS u Briselu i drugim gradovima sa kojima KS ima ostvarenu privrednu saradnju.
        Početkom 2012. godine, Zaključkom Vlade KS, Zavod za planiranje razvoja KS je određen za Implementacionu jedinicu za Akcioni plan za strateško planiranje KS. U Akcionom planu KS biće sadržane sve aktivnosti koje će KS poduzeti u 2012. godini i narednih godina s ciljem implementacije strateških opredjeljenja države BiH.


        ONASA: Koji su ključni problemi sa kojima se Zavod suočava u svom radu?

                KRVAVAC: Svaka institucija ima problema u svom radu, pa tako i ovaj zavod. Najizraženiji problem, na koji ne možemo uticati je činjenica da se, nakon stručne verifikacije određenog planskog dokumenta, pristupa društvenoj verifikaciji, odnosno javnoj raspravi o planskom dokumentu koja u pravilu traje znatno duže od utvrđenog vremena, što utiče na prolongiranje rokova za usvajanje plana. To ima za posljedicu da se stanje na terenu mijenja i kada plan bude donesen, odnosno traže se određene korekcije tog plana.
        Poslije stručne verifikacije planskog dokumenta, sve aktivnosti za donošenje plana, odnosno usvajanje, su u nadležnosti nosioca pripreme plana za Grad i općine. U ovom dijelu usvajanja planskog dokumenta veliki uticaj imaju jedinice lokalne samouprave, odnosno trenutna društveno- politička kretanja.
        Isto tako, jedan od problema su nova zapošljavanja. Zavod je u zadnje tri godine ostao bez oko 20 posto uposlenih, koji su penzionisani. Radi se, uglavnom, o visokoobrazovanim i  osposobljenim stručnjacimaa, od kojih je jedan broj iz domena urbanizma i prostornog planiranja.
        U toku je priprema nove sistematizacije radnih mjesta i nastavak aktivnosti na adaptaciji zgrade u kojoj radimo.

       
        ONASA: Koliko Zavod ima zaposlenih i da li planirate u ovoj godini zapošljavanje još kadrova?

        KRVAVAC: Zavod ima 82 zaposlenika, od kojih su 52 zaposlenika sa visokom stručnom spremom (VSS), među kojim su devet magistara nauka, zatim 24 zaposlenika sa srednjom stručnom spremom (SSS), četiri polukvalifikovana radnika (PK), te dva nekvalifikovana radnika (NK).

       
        ONASA: Da li u posljednje vrijeme postoji rast interesa investitora za gradnju objekata na prostoru KS?

        KRVAVAC: Vezano za prikupljanje podataka koji su nam potrebni za obavljanje naših poslova, posredno možemo izvesti zaključak da je došlo do pada zainteresovanosti investitora za gradnju, što se posebno odnosi na strana ulaganja.
                 Zavod u svom djelokrugu rada nema nadležnost za praćenje ovih pokazatelja jer je izdavanje urbanističkih i građevinskih dozvola u nadležnosti opština i Ministarstva prostornog uređenja KS.
       
        ONASA: Kakav je Vaš stav o pitanju izgradnje garažnih mjesta u KS? Koliko je planirano da se uskoro ukupno izgradi javnih garaža u KS, a koliko pojedinačno po opštinama?

        KRVAVAC: Zavod za planiranje razvoja KS je samostalna kantonalna upravna organizacija koja je osnovana za obavljanje određenih stručnih i drugih poslova po nalozima Vlade KS i ministarstava koji pretežno zahtijevaju primjenu stručnih i naučnih metoda rada i s tim u vezi upravnih poslova.
        Članom 41. Zakona o prostornom uređenju Zavod je određen za nosioca izrade planova prostornog uređenja. U skladu sa navedenim ovaj zavod u procesima donošenja planske dokumentacije učestvuje kao nosioc izrade planova prostornog uređenja.
        Mirujući saobraćaj kao jedna od funkcija je u pogledu upravljanja, uz niz drugih, u nadležnosti Ministarstva saobraćaja KS. Ovo podrazumijeva da je ovo ministarstvo nadležno za evidencije podataka o broju parking mjesta na javnim parkinzima i u javnim garažama za KS, da upravlja objektima mirujućeg saobraćaja, kao i da određuje režime odvijanja saobraćaja, pa određuje i gdje je dozvoljeno parkiranje ili gdje nije.
        Zavod za planiranje razvoja KS kroz izradu planske dokumentacije pojedinih prostornih cjelina planira potrebne površine za mirujući saobraćaj, odnosno parkinge ili garaže, u zavisnosti od planiranih namjena u tim obuhvatima.
       .

        ONASA: Ima li u užem gradskom jezgru prostora za izgradnju još parkova i zelenih površina i možete li pojasniti šta su evropski standardi?
 
          KRVAVAC: Prema usvojenoj razvojno- planskoj i provedbenoj dokumentaciji na potezu od Baščaršije do Marijin Dvora nema prostornih mogućnosti za "izgradnju" novih parkovskih površina tipa gradskog parka. Za ovu kategoriju urbanog zelenila moraju se ispoštovati određeni normativi.
        Usvojenom razvojno- planskom dokumentacijom predviđena je "izgradnja" gradskog parka Betanija za koji je i urađen provedbeni dokument Regulacioni plan Gradski park "Betanija", a kojim je planirana izgradnja parka prema svim evropskim standardima na površini od oko 141 ha sa jasno definisanim namjenama i sadržajem po zonama, gdje se posebno ističu zona hortikulturno uređene parkovske površine i zona pejsažno oblikovane parkovske površine.
                U toku je izrada Regulacionog plana Park "Šuma-Mojmilo" na površini oko 110 ha, gdje će se planirati zone pasivne i dijelovi aktivne rekreacije za omladinu i odrasle, a isto tako planiraće se i zone hortikulturno uređenih parkovskih površina.
          Usvajanjem prostornih planova posebnih obilježja zaštićenih pejsaža "Bentbaša", i "Trebević" možemo reći da će naši sugrađani u samom centru imati izdvojene zone pejsažno oblikovane parkovskih površina.
                Izgradnjom Gradskog parka "Betanija", Parka "Šuma-Mojmilo", Parka "Hum" uređenih zelenih površina "Bentbaše, "Zući" i "Trebevića" Grad Sarajevo će imati standard evropskih gradova.


        ONASA: Kakav je Vaš stav o problematici nelegalne gradnje, odnosno o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata u KS?
       
               KRVAVAC: Zavod, kao institucija koja se bavi planiranjem u prostoru ima negativan stav o bespravnoj gradnji. Međutim, ne može se pitanje bespravne gradnje gledati jednostrano, samo sa stanovišta profesionalnog urbaniste. Život je nametnuo ovaj problem i on se mora rješavati u saradnji sa svim nadležnim za ovaj probelm, a to su pored ovog Zavoda i Vlada KS, Ministarstvo postornog uređenja, Ministarstvo saobraćaja, općine na području KS, Grad Sarajevo, javna komunalna preduzeća, kao npr. Vodovod i kanalizacija, Elektrodistribucija, Sarajevogas, Grad..., te druge specijalizirane institucije koje mogu dati svoj doprinos sa stanovišta analiza uzroka i posljedica ove pojave.
        Legalizacija bespravne gradnje je nužno "zlo" koje je ovom Kantonu nametnuto od ranije, a usmjerenja Evropske unije (EU) su da se ovakve pojave u najvećoj mogućoj mjeri riješe u korist prava na dom svakog građanina.
        Ovaj Zavod daje svoj doprinos rješavanju problema nelegalne gradnje izradom odgovarajućih provedbeno- planskih dokumenata.


        ONASA: Kada je riječ o izradi regulacionih planova, da li bh. tržište rada raspolaže sa dovoljnim brojem stručnih kadrova?
               
                KRVAVAC: Bosanskohercegovačko tržište raspolaže stručnim kadrovima, ali tu se javlja jedan drugi problem, odnosno pitanje iskustva, poznavanja stanja u prostoru i raspolaganja sa svim bitnim podacima potrebnim jednom planeru da sa multidisciplinarnog stanovišta odgovori potrebama prostornog planiranja.
        I mi sami se susrećemo sa problemom obezbjeđenja podataka. Na primjer, poznato je da bi, podaci koji se obezbjeđuju i obrađuju na raznim nivoima vlasti i za čije dobijanje su izdvojena sredstva poreskih obveznika, trebali biti dostupni svim institucijama koje imaju potrebu za takvim podacima. Praksa je takva da nam se veoma često traže novčana sredstva daleko veća od sredstava potrebnih za umnožavanje tih podataka, što praktično znači da te institucije na određeni način "zarađuju" na načemu za što su dobile sredstva poreskih obveznika. Ovaj dio problema treba institucionalno urediti.
        Kada se govori o regulacionim planovima i strčnjacima na tržištu rada, naša iskustva nisu u dovoljnoj mjeri pozitivna. Imali smo situaciju kada je izrada regulacionog plana bila povjerena jednoj referentnoj firmi, a rezultat tog rada, zbog pomenutih problema, bilo je ogromno kašnjenje u izradi plana i na kraju taj plan nije dobio društvenu verifikaciju kroz javnu raspravu, isključivo što nisu iskustveno poznavali potrebe stanovništva i lokalne samouprave na tom području.


        ONASA: Možete li navesti ključne planove Zavoda do kraja 2012. godine?

        KRVAVAC: U programu rada Zavoda za 2012. godinu jedan od najvažnijih poslova je usvajanje prostorne osnove B faze "Izmjene i dopune Prostornog plana KS" kao i usvajanje regulacionih planova "Zetra", "Ciglane", "Kovačići" i "Buća Potok II", te usvajanje nacrta, regulacionih planova "Vraca", "Park-Šuma Mojmilo" i "Paromlinska". (kraj)


superbrands
Bosnalijek
Ažurirano Juli 2010, ONASA nezavisna novinska agencija, Copyright (C) Foxstudio, 2010