17.01.2017 03:39
Početna
Vijesti
ONASA
Proizvodi
Naši partneri
Kontakt
Prijavi me
Servisi
Servisi
Generalni servis
Privredni servis
NVO i stranacki servis
BHS servis
Javne ponude
Generalni servis (Eng)
Privredni servis (Eng)
NVO i stranački servis (Eng)
BHS servis (Eng)
Posljednje vijesti
16.01 20:43
NAJAVA DOGAĐAJA ZA UTORAK, 17. JANUARA
16.01 20:43
PREGLED VIJESTI ZA PONEDJELJAK, 16. JANUARA (OD 15.00 SATI)
16.01 20:39
HRVATSKA: ORKANSKI VJETAR
16.01 20:34
BRISEL: U APRILU KONFERENCIJA O BUDUĆNOSTI SIRIJE
16.01 20:30
BRISEL: EU SE PROTIVI PREMJEŠTANJU AMBASADE SAD-A U JERUSALEM
16.01 19:45
TURSKA: U BOMBAŠKOM NAPADU POGINULA TRI POLICAJCA
123...Posljednja



Pročitaj više...



Pročitaj više...

BH TELEKOM
Objavljena 16.1.2017 17:40:00

INTERVJU: ISMIR JUSKO, MINISTAR PROMETA I KOMUNIKACIJA BIH

        Razgovarao: Denis RAKANOVIĆ

        SARAJEVO, 15. JANUARA (ONASA) - Ministar komunikacija i prometa BiH Ismir Jusko u intervju za Agenciju ONASA,  između ostalog, govori o novom zakonu o sigurnosti saobraćaja, projektu izgradnje brze ceste Sarajevo - Beograd, o izgradnji mosta na rijeci Savi kod Svilaja i u Gradišci, te o procesu digitalizacije
         
        ONASA: Uskoro bi trebao biti usvojen novi zakon o sigurnosti saobraćaja. Šta sve donosi novi zakon? Smatrate li da će veće kazne doprinijeti povećanju sigurnosti u saobraćaju?

        JUSKO: Prometne nezgode i njihove posljedice smatraju se globalnim, zdravstvenim, društvenim i ekonomskim problemom, pogotovo uzimajući u obzir da se smrtnost u svijetu kao posljedica saobraćajnih nezgoda ubraja među prvih 10.
        Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, stanje u pogledu smrtnosti uzrokovanih saobraćajnim nezgodama i uopće stanje sigurnosti cestovnog saobraćaja je nezadovoljavajuće. U ekonomskom smislu, BiH kao posljedicu nastanka saobraćajnih nezgoda gubi više od 3,5 posto godišnjeg BDP-a, kada se uzmu u obzir ukupni troškovi liječenja, oštećenje imovine, administrativni rad, gubitak produktivnosti itd. Nijedna ekonomija ne može sebi priuštiti tako velike gubitke tokom niza godina, zbog čega se moraju poduzeti hitne mjere kako bi se smanjili ovakvi ekonomski i ljudski gubici.
        Obzirom na sve prethodno izneseno, Ministarstvo komunikacija i prometa BiH uz obimnu pomoć i saradnju sa relevantnim entitetskim tijelima, kontinuirano vrši izmjene zakonske i podzakonske regulative koja uređuje predmetnu oblast, a sve sa ciljem unaprijeđenja stanja.
        U tom kontekstu vrše se izmjene Zakon o sigurnosti na cestama BiH i neke od predloženih mjera odnose se na povećanje iznosa kaznenih odredaba za pojedine prekršaje, poput brze vožnje, ne vezivanja pojasa, upotrebe mobilnog telefona, pješacima se zabranjuje korištenje mobitela i slušalica u ušima dok koriste saobraćajnicu i dr.
        Praksa zemalja regiona pokazala je da rigoroznije kaznene odredbe donose dobar efekat. Kao primjer ističemo vozače koji bukvalno “divljaju” na bh. cestama do granice, nakon čega počinju poštivati zakon.
        Troškovi koji nastaju s ciljem unaprijeđenja sigurnosti saobraćaja, trebali bi se u budućnosti posmatrati kao “ulaganja” a ne kao “trošak”, jer svaka žrtva ili saobraćajna nezgoda koja se preventivnim djelovanjem spriječi, rezultira direktnu uštedu u ekonomskim tokovima svake zemlje.

        ONASA: Nedavno je najavljena izgradnja brze ceste Sarajevo – Beograd. Možete li nam reći više o samom projektu, kada bi mogla početi njegova implementacija, ko bi finansirao projekat, kolika je vrijednost projekta?

        JUSKO: Projekat je pokrenut na inicijativu ministra za ekonomiju Turske, Nihata Zeybekcija, ministra trgovine, telekomunikacija i turizma u Vladi Republike Srbije Rasima Ljajića i ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH u Vijeću ministara BiH Mirka Šarovića, i podrazumijeva gradnju brze ceste između Sarajeva i Beograda sa spojnom tačkom u Višegradu. Iskazana je zainteresiranost turske vlade da finansira jedan ovakav infrastrukturni projekat.
        Ministarstvo komunikacija i prometa BiH i nadležno ministarstvo Srbije u pripremi su zajedničkog pisma turskom ministru ekonomije, kojim će se iskazati zainteresiranost obje strane za ovaj projekat. Kada je riječ o trasi kroz  BiH potrebno je napraviti još niz konsultacija sa entitetima o varijantnim rješenjima trase buduće saobraćajnice, nakon čega ćemo imati okvirnu cijenu projekta.

        ONASA: Međunarodni monetarni fond je stopirao drugu tranšu, a jedan od razloga je neusvajanje akciza na naftu i naftne derivate, pa je gradnja autoputeva upitna. Postoji li neka alternativa kojom se izgradnja autoputeva ne bi zaustavila?

        JUSKO: Koliko sam upoznat, još traju razgovori stranaka koje čine većinu u Parlamentu BiH o uvođenju akciza na naftu i naftne derivate, koje bi se koristile za izgradnju cestovne infrastrukture.
        Obzirom na financijsko stanje u BiH, najvećim dijelom iscrpljene postojeće modele financiranja izgradnje infrastrukture, problematiku dodatnog zaduživanja države BiH i entiteta, kao i ograničene pristupe fondovima EU, u narednom periodu neophodno je razmišljati i o drugim modelima financiranja izgradnje infrastrukture u BiH.
        Zbog rastućih budžetskih ograničenja sa kojima je suočena BiH i entiteti, potrebno je u narednom periodu razmišljati o javno-privatnom partnerstvu (JPP) kao i koncesionim modelima izgradnje infrastrukture BiH. U pogledu prethodno navedenog, nadležnim entitetskim institucijama upućeno je pismo. Također, potrebno je osigurati i adekvatan pravni okvir za prethodno navedeno, tj. unaprijediti postojeće pravne propise kao i donijeti nove koji uređuju predmetnu oblast.
        Osnovna karakteristika JPP-a sastoji se u tome da javni i privatni nositelji projekta na osnovi ugovora o zajedničkoj suradnji međusobno dijele rizik istog projekta, radi ostvarenja namjere koja leži u zajedničkom interesu.
        Sve intenzivniji napredak društva stvara nove, zahtjevnije i kvalitetnije potrebe građana za javnim dobrima i uslugama, te je javnom sektoru stoga potrebna pomoć da bi te rastuće potrebe ispunio. JPP je obećavajući oblik takve suradnje javnog i privatnog sektora gdje se iskazuje određeni interes s obje strane. Ovo partnerstvo kombinira prednosti oba sektora, te predstavlja alternativu privatizaciji.

        ONASA: Nedavno ste obezbijedili da BiH može aplicirati za sredstva iz CEF fonda, Instrumenta za povezivanje Evrope koji je namjenjen za ulaganje u infrastrukturu Evropske unije u području prometa. Da li je već poznato za koje dionice će BiH aplicirati? I koliko je realna šansa da BiH dobije novac iz tog fonda?

        JUSKO: CEF je zajednički finansijski instrument Europske unije namijenjen je za ciljano ulaganje u infrastrukturu na europskom nivou. Bosna i Hercegovina je po prvi put u mogućnosti koristit sredstva EU fonda CEF-a. Koji projekti će biti kandidovani zavisi od nadležnih entitetskih institucija, koje imaju nadležnost nad infrastrukturom. Obzirom da je krajnji rok za predaju aplikacija u februaru tekuće godine, trenutno nismo u mogućnosti dati informaciju za koje će dionice biti predata aplikacija. Kandidovani projekti moraju ispunjavati uslove propisane CEF-om, kako bi isti mogli biti pozitivno ocjenjeni. Budžet CEF-a koji je predviđen za BiH i ostale zemlje iz okruženja je 40 miliona eura.
        Pored fonda CEF-a, BiH putem Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) u prethodnom je periodu sa kandidovanim projektima osigurala značajna sredstava, kako za radove tako i za tehničku asistenciju. Jedan od najznačajnih projekta je dionica autoputa Vc Odžak-Svilaj, uključujući i most preko rijeke Save.
        Nultim pozivom u okviru WBIF, BiH je osigurala grant sredstva za most Svilaj i Gradišku.
        U prvom pozivu u okviru WBIF, od kandidovanih projekta četiri su pozitivno ocjenjena te se u narednom periodu očekuje i službena potvrda.
        U drugom pozivu u okviru WBIF, BiH je kandidovala više od deset projekata, čija evaluacija se očekuje u narednom periodu.  

        ONASA: Ugovor za izgradnju mosta na rijeci Savi kod Svilaja potpisan je nedavno. Koliko će izgradnja mosta značiti za infrastrukturu BiH, kada možemo očekivati da se gradnja mosta završi?

        JUSKO: Izgradnja mosta preko rijeke Save kod Svilaja je zajednički projekat Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske a realizuje se na osnovu Sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske o izgradnji međudržavnog mosta preko rijeke Save kod Svilaja i priključnih graničnih dionica autoputa na koridoru Vc.
        Izgradnja međudržavnog mosta preko rijeke Save kod Svilaja ima veliki značaj ne samo za Bosnu i Hercegovinu, nego i širi region. Most se nalazi na trasi Panevropskog koridora Vc, Budimpešta - Osijek – Sarajevo – Ploče i blisko je povezan sa autoputem na Koridoru X Ljubljana - Zagreb – Beograd – Niš. Također, most će povezati izgrađeni dio autoputa na Koridoru Vc kroz Hrvatsku, od rijeke Save do Osijeka, dužine 60 km i dionicu Odžak - Svilaj dužine oko 11 km, u Bosni i Hercegovini.
        Radove na izgradnji mosta finansiraju Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska u jednakim iznosima, po 50 posto.
        Izvođač radova je zvanično uveden u posao 2. septembar 2016. godine, krajnji rok za izgradnju mosta je dvije godine, odnosno, rok za izgradnju mosta je 2. septembar 2018. godine.

        ONASA: U Zagrebu je 22. septembra produžen rok Evropske komisije za izgradnju mosta kod Gradiške u iznosu od 6.8 miliona eura. Da li će radovi početi u 2017. godini kako je i planirano? Koji je rok za završetak radova?

        JUSKO: Intenzivan timski rad Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, Ministarstva saobraćaja i veza Republike Srpske i JP Autoputevi Republike Srpske dao je konkretne rezultate, tako što smo spasili praktično već izgubljena grant sredstva u iznosu od 6.8 miliona eura. Aktivnosti koje prethode početku radova su vrlo složene, ali sam uvjeren da ćemo zajedničkim snagama naći put ka rješenju, te očekujem da ćemo osigurati početak radova na mostu Gradiška u 2017. godini.
        Nakon bilateralnih konsultacija i sastanka s predstavnicima Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske, EIB-a i Evropske komisije, održanog 22. septembra 2016. u Zagrebu, zaključeno je da je postignut evidentan napredak, posebno na strani Bosne i Hercegovine.
        Također, konstatovano je da je najveći preostali problem dostupnost finansiranja na hrvatskoj strani, kojoj nedostaju sredstva potrebna za gradnju pristupnih cesti i spajanja mosta kod Gradiške sa autocestom Zagreb – Beograd.

        ONASA: Prva faza digitalizacije u BiH je završena. Kada možemo očekivati drugu fazu, te šta sve u drugoj fazi treba da se ispuni?

        JUSKO: Završetkom prve faze u potpunosti je završen tzv. istočni prsten mikrotalasnih veza javnih RTV servisa u Bosni i Hercegovini, te odašiljači za digitalno pokrivanje signalom Sarajeva, Banja Luke i Mostara.
         Za drugu fazu ispunjene su sve tehničke i proceduralne pretpostavke, kao i osiguranje finansijskih sredstava za raspisivanje međunarodnog javnog tendera za izbor najpovoljnijeg ponuđača. Trenutno je u toku formiranje mješovite komisije za izbor ponuđača za implementaciju druge faze digitalizacije u BiH, koja će biti sastavljena od predstavnika sva tri javna RTV servisa u BiH i predstavnika ovog Ministarstva. Očekujemo da će međunarodni tender biti raspisan do kraja mjeseca januara, te ubrzo nakon okončanja procedure izbora najpovoljnijeg ponuđača u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama BiH bit će poznato ime kompanije koja će odmah nakon toga krenuti sa implementacijom druge faze digitalizacije u BiH.
        Drugom fazom digitalizacije u potpunosti će biti završen projekat digitalizacije mikrotalasnih veza Javnih RTV servisa u BiH, te će se u potpunosti prestati koristiti dosadašnja analogna prijenosna mreža u frekvencijskom opsegu od 2 GHz. Ova faza predstavlja završnu fazu kojom bi se izvršilo kompletiranje svih prstenova prijenosne mreže, povezivanje preostalih informativno tehničkih centara i glavnih radiorelejnih objekata u integriranu digitalnu mikrotalasnu mrežu javnih emitera na području cijele Bosne i Hercegovine.
        Pored već navedenog, okončanjem druge faze bit će ostvareno i digitalno povezivanje sa susjednim zemljama za nesmetanu kontribuciju i distribuciju signala u i izvan Bosne i Hercegovine.

        ONASA: Prijedlog za uspostavljanje elektronske uprave usvojen je na sjednici Vijeća ministara BiH. Koliko će bh. građanima biti olakšano vađenje dokumenata ovom odlukom i kada bi BiH mogla implementirati e-usluge koje važe za članice EU?

        JUSKO: Da bi se u potpunosti implementirala podrška u vidu uvođenja e-Usluga građanima od strane javne uprave, potrebno je ispuniti određene preduvjete kao što su izgradnja i uspostavljanje infrastrukture, pravne, procesne i tehničke, potrebne za efikasnu i racionalnu implementaciju usluga uprave na svim nivoima, te izgradnjom više upotrebljivih zajedničkih servisa e-usluga, pri centralnim jedinicama za e-upravu za svaki nivo vlasti koji će biti stavljeni na raspolaganje institucijama koje žele implementirati elektronske usluge.
        Bosna i Hercegovina je još u početnoj fazi po ovom pitanju, a prve usluge koja se očekuju u narednom periodu su e-usluge izdavanja ličnih dokumenata koje treba implementirati IDDEEA kroz niz projekata finansiranih iz IPA II, projekat Uprave za indirektno oporezivanje BiH koji će nuditi online prijavu indirektnih poreza, kao i pilot projekat finansiran iz sredstava fonda za reformu javne uprave za četiri institucije sa četiri nivoa vlasti (Vijeće ministara BiH, entiteti i Brčko Distrikt) koji je trenutno u fazi implementacije, te se na osnovu ovih velikih projekata očekuju značajna iskustva u daljoj nadogradnji ovih sistema i uspostavljanju novih i naprednijih e-usluga, koje će omogućiti građanima velike uštede i pojednostavljenje komunikacije sa javnom upravom. (kraj)


Unicredit Bank
ONASA nezavisna novinska agencija, Copyright (C), 2016